Otok Pag je sa površinom od 284,18 km2 peti najveći otok u Jadranskom moru, a ujedno je i otok sa najdužom obalom na Jadranu (302,47 km). Pruža se u smjeru SZ – JI, dugačak je oko 60 km a širok od 2 do 9,5 km. Smješten je u južnom dijelu Kvarnerskog zaljeva, u podnožju planinskog masiva Velebit koje mu se nalazi sa istočne strane. Pag još okružuju otok Rab sa sjeverne strane i skupina manjih otoka sa zapadne strane dok se s njegove južne strane nalazi nizinski kraj sjeverne Dalmacije pod nazivom Ravni Kotari.
Klima
Iako je klima uglavnom mediteranska, zbog položaja ispod Velebitskog masiva otok Pag ima specifične klimatske uvjete. Naime, za ovo područje je, pogotovo u zimskim mjesecima, karakteristična pojava jakog i hladnog sjeveroistočnog vjetra – bure koja puše sa vrha planine i često silovito pogađa otoke u Kvarnerskom zaljevu, a najveće “žrtve” su Pag i Rab. Zbog ovoga su prosječne godišnje temperature nešto manje nego na drugim hrvatskim otocima i iznose oko 15○ C. S druge strane, na otoku Pagu pada relativno malo oborina te možemo reći kako Pag spada među najsunčanije otoke na Jadranu.
Flora i fauna
Snaga bure i količina morske soli koju ona nanosi na otok ima direktan utjecaj na izgled Paga, odnosno na raspored vegetacije na otoku. Naime, na cijeloj istočnoj strani otoka koja je na direktnom udaru vjetra uopće nema vegetacije tako da kad se otok gleda sa Velebita vidi se samo čista bjelina kamena. Zbog toga često kažu za ovu stranu otoka da izgleda kao Mjesečeva površina. Zapadna strana nije toliko izložena buri tako da je ona puno zelenija. Najčešće biljne vrste su šume i makije hrasta crnike i medunca, šume bijelog i crnog graba, nekoliko vrsta bora, masline, trske, kamenjarski pašnjaci i livade te poljoprivredne kulture. Na otoku raste i ljekovito bilje kao npr. kadulja, lavanda, ružmarin ili smilje.
Možemo reći da je ovca najbitnija životinja otoka Paga, štoviše, zbog proizvoda koje paška ovca daje ona je postala simbol otoka. Osim domaćih kultura na Pagu ima i manjih divljih životinja kao npr. zečevi, fazani ili patke, zatim manjih kopnenih kornjača, ježeva, lisica i guštera, a u paškim ornitološkim rezervatima obitavaju neke zaštićene rijetke vrste ptica. U moru se mogu vidjeti tipične jadranske vrste ribe, kao i mnogi školjkaši i mekušci, a nisu rijetke ni pojave jadranskih dupina, odnosno zalutalih velikih kitova iz Sredozemnog mora.
Stanovništvo
Na otoku stalno živi između 8 i 9 tisuća ljudi. Najveće naselje na otoku Pagu je grad Pag sa nešto manje od 3 tisuće stanovnika, dok je Novalja drugi grad po veličini sa oko 2 300 stanovnika. Pag i Novalja su ujedno jedina naselja sa statusom grada na otoku Pagu. Od ostalih naselja na otoku možemo izdvojiti Povljanu, Dinjišku, Vlašiće, Košljun, Šimuni, Mandre, Kolan, Gajac, Staru Novalju, Zuboviće, Metajnu i Lun.
Povijest
Ne zna se točno porijeklo današnjeg naziva otoka Pag ali se pretpostavlja da ono dolazi od latinske riječi “pagus” što znači selo. Pag se prvi put u spominje u 1. stoljeću u djelu Rimskog pisca Plinija pod nazivom Cissa Portunata. Cissa je bilo i najveće naselje na otoku u tadašnje doba a nalazilo se na mjestu današnjeg naselja Caska blizu poznate plaže Zrće. Novalja je tada bila tek mala luka kojom je stizala opskrba za Cissu a ta dva naselja su bila povezana rimskim vodovodom. Prema legendi, antička Cissa je propala u potresu u 4. stoljeću a ostaci zidina se nalaze na arheološkom lokalitetu u moru ispred Caske. U antičko doba na otoku je živjelo ilirsko pleme Liburni koje su Rimljani pokorili u 1. st. pr. Kr. Hrvati su na otok došli u 7. stoljeću i miješali se sa lokalnim manjinskim stanovništvom tako da su uz prihvaćanje kršćanstva kultura i običaji Liburna postupno nestajali. Kroz srednji vijek pa sve do kraja 18. stoljeća na otoku su se izmjenjivale vladavine Venecije i Zadra nakon čega vlast preuzima Austrija. Cijelo to vrijeme stanovništvo se uglavnom bavilo poljoprivredom i proizvodnjom soli ali nije bilo nikakvog socioekonomskog napretka. Tek je kratkotrajna Napoleonova vladavina donijela poboljšanja na polju obrazovanja, ekonomije i kulture. Krajem 19. stoljeća je na Pagu u školama uveden hrvatski jezik. Nekoliko godina nakon 1. svjetskog rata Pag je bio dio Italije ali je uskoro pridružen Kraljevini Jugoslaviji. Za vrijeme 2. svjetskog rata Pag je bio u sklopu kvislinške NDH ali ga je 1945. konačno oslobodio partizanski pokret otpora. Od 1991. i proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske stigla je prva demokratska vlast.
Gospodarstvo
Stoljećima su glavne djelatnosti na otoku Pagu bili poljoprivreda i proizvodnja soli.
Što se tiče poljoprivrede najznačajnija djelatnost je ovčarstvo, a tu su još peradarstvo, ribarstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, kao i uzgoj smokvi, badema te raznolikog povrća. Ovčarstvo donosi proizvodnju mlijeka, vune i vrlo ukusnog mesa, a u siranama se proizvodi i u mnoge zemlje svijeta izvozi paški sir, vrhunska delicija zbog koje je Pag poznat u svijetu.
Na Pagu se nalazi najveća hrvatska tvornica morske soli. Sol se na Pagu proizvodi preko 1000 godina, a i danas se koriste tradicionalne metode u proizvodnji: u polje glinenastih bazena se ubacuje morska voda, a pod utjecajem sunca voda isparava i ostaje čista sol koja se sakuplja.
Nedavno je na Pagu zahvaljujući izvrsnim prirodnim uvjetima i visokim prosječnim brzinama vjetra pokrenuta proizvodnja električne energije gradnjom male vjetroelektrane. To je samo početak buduće gradnje jer otok po cijeloj svojoj dužini ima velike potencijale.
Turistička industrija i ugostiteljstvo su na Pagu u stalnom porastu. Osim prirodnih ljepota i velikih smještajnih kapaciteta otok nudi i brojne rekreativne sadržaje na moru i kopnu, oaze mira i tišine, kao i pregršt vrhunske zabave za mlade.
Promet
Otok Pag je sa kopnom povezan kopnenom i morskom linijom.
Sa svoje južne strane Pag sa kopnom spaja Paški most zbog čega se on može smatrati i poluotokom. Ukoliko dolazite autocestom A1 možete izaći na izlazu Posedarje i za samo 20-ak minuta vožnje ćete doći do otoka.
Sjeverni dio otoka je redovitom trajektnom linijom između luka Žigljen i Prizna povezan sa kopnom. Ako putujete autocestom A1 možete izaći na izlazu Žuta Lokva, doći do Senja na cestu D8 te se zaputiti prema jugu i za oko 45 min ćete stići u Priznu. Vožnja trajektom traje oko 15 minuta a informacije o voznom redu i cijenama možete naći na web stranici jadrolinija.hr.
Preko Novalje je otok povezan katamaranskom linijom sa Rabom i Rijekom a autobusne linije redovito povezuju otok sa Zadrom, Splitom, Rijekom i Zagrebom.
Ako stižete avionom najbliža otoku je međunarodna zračna luka Zadar, dok nautičari mogu doći u ACI marinu u mjestu Šimuni.
Kulturna baština
Stanovnici otoka su kroz cijelu povijest jako štovali tradicije i običaje pa možemo reći da posjeduju bogatu kulturnu baštinu. Najveće kulturno blago koje čuva grad Pag je paška čipka – ručni rad koje su od 15. stoljeća izrađivali svi naraštaji pažanki. Izradu paške čipke prve su započele časne sestre iz benediktinskog samostana a o tome kolika je vrijednost ovog suvenira govori činjenica da je paška čipka odnedavno zaštićena kao UNESCO-vo nematerijalno dobro. Čipka tradicionalno krasi pašku narodnu nošnju koja se skoro očuvala u izvornom obliku koji potječe još iz srednjeg vijeka. Grad Pag nudi i karneval koji se održava dva puta u godini – zimski obično u veljači i ljetni krajem srpnja. Uz to, na ulicama Paga možete vidjeti i mnoge folklorne plesove, klapsku glazbu, kao i izvedbu pučke drame «Robinja». Otok Pag nudi i brojne druge događaje kao što su umjetničke izložbe, kazališne predstave, kino projekcije na otvorenom, koncerti ozbiljne, zabavne i etno-glazbe, ribarske večeri, itd.
Gastronomija
Gastronomi se slažu da je paški sir jedan od najboljih ovčjih sireva na cijelom svijetu. Tajna je, naravno, u prirodnim uvjetima otoka Paga. Silovita bura koja puše sa Velebita podiže čestice morske vode u visinu i zatim ih nanosi na pašnjake uzduž cijelog otoka. Na taj način aromatična trava koju ovce pasu ostaje “posoljena” a takva prehrana je ključna za okus paškog sira koji se topi u ustima i ostavlja okus slanoće na nepcu.
Paška skuta je delicija koja nastaje kao mekan i topljivi nusproizvod kod proizvodnje paškog sira. Najčešće se koristi kao namaz ili nadjev za palačinke i kolače.
Kako prehrana za ovce doprinosi okusu ovčjeg sira tako utječe i na okus paške janjetine koja je priznata kao vrhunski hrvatski prehrambeni proizvod. Ovu deliciju visoke kvalitete možete naći u gotovo svakom hrvatskom restoranu.
Paški restorani nude i različite specijalitete od plodova mora, a možemo istaknuti riblju juhu, pečenu hobotnicu s krumpirima ili razne vrste ribe u kombinaciji sa palentom.
U gradu Pagu sestre benediktinke već preko 300 godina proizvode baškotin. Riječ je o suhom, tvrdom pecivu sličnom dvopeku koje pažani vole jesti uz bijelu kavu ili čaj a po svojoj dugogodišnjoj proizvodnji postao je još jedan od simbola Paga.
Sport, rekreacija i zabava
Otok Pag, zahvaljujući prirodnim uvjetima, nudi velike mogućnosti rekreiranja i aktivnog odmora.
S obzirom na dužinu otoka te postojeću mrežu cesta i poljskih puteva Pag je raj za bicikliste. Duž cijelog Paga postoji 14 biciklističkih staza dužine od 2 do 20 km koje vam mogu ponuditi obilje predivnih slika netaknute prirode otoka.
Paški akvatorij je vrlo privlačan za ronioce. Bilo da se radi o podvodnom ribolovu, posjeti lokalitetima sa arheološkim ostacima potopljenih brodova ili o istraživanju morskog bogatstva moći ćete uživati cijelo vrijeme koje provedete ispod površine mora. Čistoća mora, neravno i kamenito morsko dno bogato florom i faunom natjerat će vas da se vratite i istražujete nova područja oko Paga. Na otoku postoji nekoliko ronilačkih centara gdje možete dogovoriti ronilačke izlete ili napraviti tečaj ronjenja..
Zahvaljujući ljetnom maestralu more oko Paga je izvrsno mjesto za obožavatelje jedrenja na dasci. Brzine vjetra su optimalne za normalno ili brže jedrenje. Od lipnja do rujna je morska obala Paga okupirana profesionalnim i amaterskim windsurferima te onima koji to tek žele postati, a u Šimunima se već tradicionalno svakog rujna održava međunarodna windsurfing regata.
Ljubitelji pješačenja se mogu uspeti na najviši vrh otoka Sv. Vid (348 m) koji se nalazi u blizini Kolana. Za nagradu mogu uživati u prekrasnom pogledu na cijeli otok i obližnje otočiće te se odmoriti kraj ruševina kapele Sv. Vida iz 14. stoljeća.
Na Pagu ima i sportskih terena kao što su igrališta za nogomet, košarku, tenis ili odbojku na pijesku a na nekim plažama možete isprobati i vožnju jet-skijem.
Plaža Zrće je postala toliko popularna među mladima u cijeloj Europi da su je prozvali hrvatskom Ibizom. Tamo “party” traje 24 sata dnevno a svakog ljeta se organiziraju festivali na kojima nastupaju najpoznatiji svjetski i domaći izvođači elektronske glazbe. Atraktivne diskoteke tijekom dana nude i tople obroke, a na popodnevnim after beach partyima možete uz osvježavajuće koktele zaplesati u bazenima. Oni malo hrabriji mogu se okušati u bungee jumpingu, još jednoj atrakciji ove plaže.
Znamenitosti i mjesta koja morate posjetiti
Kad dolazite na Pag sa južne strane, prilikom prijelaza preko paškog mosta sigurno ćete s lijeve strane primijetiti Forticu. Riječ je o ostacima srednjovjekovne utvrde koja je čuvala tjesnac između otoka i kopna od neprijatelja, a premda se nije dobro očuvala njene zidine još uvijek odolijevaju buri. Sa Fortice se pruža lijep pogled na most i kanal ispod njega.
Nedaleko od grada Paga nalaze se ostaci nekad bogatog Starog grada koji je danas arheološko nalazište. Stanovnici su se preselili iz Starog grada u 15. stoljeću nakon što ga je spalila vojska grada Zadra. Od Starog grada još su se očuvale romanička crkva, ostaci franjevačkog samostana i ostaci zidina grada.
U gradu Pagu možete posjetiti i benediktinski samostan Sv. Margarite koji potječe iz 14. stoljeća a poznat je kao mjesto gdje se prvi put počela izrađivati paška čipka. Također, to je jedino mjesto gdje možete kupiti izvorni paški baškotin. Samostan čuva među ostalim i kip čudotvorne Majke Božje od Staroga grada koju mještani jako štuju. Prema legendi, pažani su se za vrijeme jedne velike suše molili Majci Božjoj za spas i jednog jutra je bunar u samostanu osvanuo pun vode, što je spasilo mještane.
U čast višestoljetnoj proizvodnji soli u jednom od starih skladišta soli u gradu Pagu je otvorena stalna izložba solarstva u kojoj možete vidjeti razne predmete i fotografije vezane uz nekadašnji način proizvodnje soli. Uskoro će se i u ostalim skladištima otvoriti još nekoliko muzeja koji će prikazivati cjelokupnu povijest i tradiciju otoka Paga.
S obzirom da otok prolazi kroz 15. meridijan, os koja označava srednjoeuropsko vrijeme, stanovnici su na liniji presijecanja napravili mali spomenik. Uz njega se nalazi linija koja pokazuje točnu crtu meridijana. Spomenik se nalazi 5 km od Paga, na putu uz more sjeverno od plaže Bošana.
Ljubitelji prirode mogu posjetiti neki od 3 ornitološka rezervata na otoku. Veliko Blato i Malo Blato se nalaze blizu Povljane. Radi se o močvarnim staništima mnogobrojnih ptica od kojih su neke rijetke i ugrožene cijeloj Europi. U Velikom Blatu su zabilježene 143 različite vrste ptica pa promatrači ptica mogu uživati i fotografirati. Kolanjsko Blato (Rogoza) se nalazi na sjevernom rubu Kolanjskog polja. Tamo je zabilježeno 163 vrste ptica od kojih su većina ptice selice a dodatna zanimljivost Kolanjskog Blata je i da je to ljekovito blato koje pomaže u tretiranju reumatskih i dermatoloških bolesti.
Dok putujete otokom gotovo svugdje ćete primjetiti suhozide. Riječ je o kamenim zidovima visine do 1,50 m za čiju gradnju nije korištena vezivna masa. Kroz stoljeća su ih pažani gradili ne bi li time odredili granicu posjeda i napravili prepreku da ovce ne bi bježale. Za gradnju suhozida je bilo potrebno veliko umijeće budući da ih samo izuzetno velika sila može srušiti, a kad se uzme u obzir težina gradnje suhozida na brdovitom i kamenitom području onda ovi živući spomenici starih pažana zaslužuju posebno štovanje.
U kamenitom dijelu Paga, blizu luke Žigljen, nalazi se manje poznati ufološki lokalitet nazvan Paški trokut. Radi se o fenomenu u obliku velikog jednakokračnog trokuta unutar kojeg kamenje ima drukčija svojstva od kamenja van tog trokuta. Paški trokut se još znanstveno istražuje ali najglasniji su oni koji tvrde da je to djelo NLO-a budući da su neobični leteći objekti više puta u povijesti primijećeni iznad otoka Paga.
Osim prekrasnih plaža i šetnica Novalja ima i jedinstveni Gradski muzej koji je poseban po tome što je sagrađen na ulazu u antički rimski vodovod iz 1. stoljeća. Vodovod je dugačak oko 1 km a isklesan je isključivo ljudskom rukom što ga čini vrhunskom atrakcijom koju morate vidjeti. U muzeju možete vidjeti i hidroarheološku zbirku predmeta pronađenih u potonulom antičkom trgovačkom brodu koji je pronađen u moru sa istočne strane otoka, kao i umjetničku te etnološku zbirku.
Vjerojatno najveća prirodna vrijednost koju čuva otok Pag nalazi se na krajnjem sjeveru otoka kod mjesta Lun. Tamo se u sklopu botaničkog rezervata na 26 hektara rasprostire jedan od najstarijih maslinika na Mediteranu a neka od stabala su među najstarijima na svijetu. Na području gdje raste višestoljetnih 80 000 maslina nalazi se oko 1500 divljih maslina od kojih je većina preko 1000 godina staro, dok najstarije stablo ima oko 1600 godina. Vrijednost ovih maslina dodatno dobiva na snazi kad vidite da one izrastaju iz kamenitog tla a još i svake godine odolijevaju buri i posolici. Posjetom Lunskim maslinicima nećete samo uživati u šetnji kroz prošlost već se možete i opustiti u miru i tišini netaknute prirode uz cvrkut ptica i šum valova iz obližnjih uvala.
